Prednosti i načini korištenja biblioteka i COBISS+ sistema za pretragu literature dostupne u BiH i regiji

COBISS+ informacijski  sistem  olakšava izradu  seminarskih,  diplomskih, magistarskih  i doktorskih radova jer nam dozvoljava, u par klikova, pregled dostupne literature kako u biblioteci našeg matičnog univerziteta, tako i u svim (visokoškolskim i univerzitetskim) bibliotekama u BiH, koje su članice COBISS-a. Porazgovarali smo s diplomiranom bibliotekarkom, Jasminkom Trešnjo, ljubaznom uposlenicom Univerzitetske biblioteke Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru  o važnosti, prednostima i načinima korištenja biblioteka i javno dostupnog i besplatnog online COBISS sistema.

Mnogi/e studenti/ce (kako I i II, tako i III ciklusa) ne koriste pune mogućnosti (visokoškolskih) biblioteka i njihovih bibliotečkih resursa i usluga – najčešće zbog nedovoljno razvijene vještine pronalaženja i kormilarenja gomilom informacija koje biblioteke brižno čuvaju. Čak, upravo zbog veličine i kompleksnosti biblioteka, može se kod studenata/studentica javiti stanje nazvano „bibliotečka anksioznost“ (eng. library anxiety), kojeg je još 1986. primijetila profesorica bibliotekarstva Constance Mellon (University of North Carolina) i opisala kao „stanje nelagode u bibliotečkom okruženju koje ima kognitivme afektivne, fiziološke i bihejvioralne posljedice“ (Mellon, 1986.) Bibliotečka anksioznost izrasta iz uvjerenja studenata/studentica da ne posjeduju potrebne vještine da obave određeni istraživački zadatak ili da pronađu prave bibliotečke resurse koristeći dostupne pretraživače, što može rezultirati izbjegavanjem i/ili odlaganjem pronalaženja informacija, a što, naravno, može imati izuzetno štetan utjecaj na učenje i akademsku karijeru jedne osobe.

Stoga se upravo informacijska i digitalna pismenost – skup novih vještina kao što su pronalaženje, pristup, prosuđivanje, vrednovanje i svrsishodno korištenje informacija – u današnjem svijetu informacijskih tehnologija može smatrati prečicom do uspjeha doktoranata i doktorantica i uopće studenata/studentica i svih osoba zainteresovanih za stručno i naučno napredovanje. A u razvoju informacijske i digitalne pismenosti uveliko nam pomažu biblioteke (posebice univerzitetske i visokoškolske biblioteke), i – stručni i ljubazni bibliotekari/bibliotekarke.

Biblioteka je sve manje mjesto, a sve više proces u čijem središtu je korisnik/ca i cjeloživotno učenje

„Osnovni zadatak visokoškolske biblioteke jeste pružiti potporu nastavno-obrazovnom i nastavno-istraživačkom procesu na fakultetima, osigurati pristup građi i informacijama te pomoći u permanentnom obrazovanju svih njenih korisnika. Visokoškolska biblioteka djeluje u specifičnom okruženju, koje se veoma brzo mijenja, pa se i zadaci i sama organizacija poslovanja moraju prilagoditi zahtjevima korisnika/ca. Knjižni fondovi moraju odgovarati potrebama studenata/studentica kako svojim kvalitetom tako i opsegom. Cilj obrazovanja nije više obrazovati stručnjaka/stručnjakinju iz određene profesije, već stručnjaka/stručnjakinja za učenje tokom cijelog života.

Visokoškolske biblioteke imaju važnu ulogu u akademskom obrazovanju studenata svih ciklusa, a da bi se kvalitet te uloge poboljšao potrebno je, između ostalog, da se osigura potpuna umreženost i širok raspon digitalnih i analognih izvora u biblioteci, bibliotekari u svojoj ustanovi da sudjeluju u planiranju nastavnih planova i programa, te da se izvrši vlastita reorganizacija unutar biblioteka koje su sve manje mjesto/lokacija, a sve više proces – informacijska platforma u čijem središtu je korisnik i njegove potrebe.“, na samom početku naglašava Jasminka Trešnjo, dipl. bibliotekarka.

U par klikova na COBISS+ stižemo do informacije o dostupnosti tražene knjige u BiH

Najbogatija i najpreglednija, javno dostupna, besplatna online lokacija za pretraživanje literature u BiH (čuvane u trenutno 63 biblioteke, kao dostupno na listi ovdje) je COBISS+,  i kao takva je nezaobilazna  stanica za sve istraživač(ic)e, učenike/ce, studenti/ce, profesori/ce, ali i sve druge koji traže relevantne informacije ili raspoloživu građu u bibliotekama, čak i kada je riječ o elektronskoj građi. Moguće je pretraživati građu unesenu u cijeli sistem (sve biblioteke) ili samo građu jedne određene biblioteke koju odaberemo (npr. univerzitetska biblioteka našeg matičnog univerziteta).

Cijeli sistem  je  osmišljen tako da  korisniku/korisnici  pruži  informaciju o tome gdje se šta nalazi,  odnosno u  kojoj  biblioteci  mogu  potražiti  određeni  naslov. Važno je spomenuti da je COBISS+ jedini informacijski  sistem  u  Bosni   Hercegovini  u  kojem  se  vrši  katalogizacija  u  publikaciji  (CIP), što znači  da  svaka  knjiga  koja  se  objavi  na  prostoru  Bosne  i  Hercegovine  mora  biti  katalogizirana prema  međunarodnim  standardima  i  obznanjena  u  COBISS  bazi  još  prije  štampanja. To dalje znači da  korisnici/e mogu  u  svakom  trenutku  znati, zahvaljujući par klikova na COBISS-u, da  li  je  neka  knjiga  objavljena, štampana, i koje biblioteke je posjeduju.

COBISS+ (https://bh.cobiss.net/) – Kooperativni online bibliografski sistem i servisi – omogućava bibliotekama i korisnicima pristup preko interneta ovim bazama podataka:

• uzajamna bibliografsko-kataloška baza podataka COBIB – zajednički katalog biblioteka koje učestvuju u COBISS sistemu
• lokalne baze podataka – katalozi biblioteka u COBISS sistemu
• druge baze podataka u sistemu COBISS – posebne baze podataka koje čine dio COBISS sistema
• drugi informacioni izvori – strane i domaće posebne baze podataka

Napomena: Mreža COBISS.net (https://www.cobiss.net/bh/) okuplja čak 1419 biblioteka iz zemalja regije (trenutno: Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Albanija, Kosovo i Bugarska), te klikom na web stranice zemlje možete pretraživati građu dostupnu u toj zemlji, npr. https://www.cobiss.si/ za Sloveniju ili https://sr.cobiss.net/ za Srbiju ili https://cg.cobiss.net/ za Crnu Goru itd., što je vrlo korisno ukoliko traženu literaturu ne možete pronaći nigdje na području BiH – ovim putem nalazite najbližu opciju van BIH, iz udobnosti svog doma, i u par klikova.

Izvor: Wokandpix from Pixabay

Kako odrediti način pretraživanja u COBISS-u koji nam najviše odgovara?

U uzajamnoj bibliografskoj bazi podataka COBIB, lokalnim bazama podataka biblioteka i drugim bazama podataka možemo koristiti jedan od ovih načina pretraživanja:

1. Osnovno pretraživanje – upisujemo riječi ili frazu, kliknemo PRETRAŽI, nakon čega dobijamo rezultate pretraživanja.
2. Izborno pretraživanje – koristimo obrazac za pretraživanje, izaberemo polja za pretraživanje koja možemo koristiti sa logičkim operatorima.
3. Komandno pretraživanje – sami oblikujemo zahtjev za pretraživanje pravilnom sintaksom za pretraživanje, a pri tome moramo poznavati strukturu bibliografskih zapisa.

„Izaberemo onaj način pretraživanja koji nam u datom slučaju najviše odgovara. Osnovno pretraživanje je namijenjeno generalnim upitima. Kod izbornog ili komandnog pretraživanja, preciznim oblikovanjem zahtjeva za pretraživanje bliži smo željenim rezultatima.“, napominje Trešnjo.

Kakvu građu možemo pretraživati u COBISS-u?

„Zapise u bibliografsko-kataloškim bazama podataka COBISS sistema pripremaju bibliotekari. Naprimjer, Univerzitetska biblioteka Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru ima status punopravne članice, kao i ostale biblioteke koje učestvuju u sistemu uzajamne katalogizacije i koje mogu upisivati zapise u uzajamnu bazu podataka, jer njihovi katalogizatori-bibliotekari  imaju odgovarajuće dozvole/privilegije za uzajamnu katalogizaciju na osnovu prethodne verifikacije osposobljenosti njihovih katalogizatora i dobivanja potrebnih licenci.

Ovo je iznimno važno da znaju svi mladi istraživači/ce, jer (elektronski ili štampani) primjerak i osnovne bibliografske informacije o svakom naučnom radu kojeg objave (prezime, ime, naslov rada, naziv časopisa, mjesto i godina izdanja), mogu i treba da dostave svom bibliotekaru/ki u svojoj visokoškolskoj ustanovi (naravno, pod uslovom da je biblioteka članica COBISS-a, i da je bibliotekar/ka ima potrebnu licencu), kako bi isti mogli da ga uvrste u COBISS sistem i da se na taj način redovno ažuriraju lične bibliografije istraživača i naučnih radnika.“, ističe Trešnjo.

U COBISS-u možemo pretraživati sljedeću građu:

• monografske publikacije
• serijske publikacije
• članke
• zvučne snimke
• video snimke
• filmove
• kartografsku građu
• notnu građu
• grafiku
• igračke – predmete
• računarske zapise
• izvedena djela

Građa može biti u štampanom ili elektronskom obliku. Zapisi mogu imati i linkove na kompletan tekst.

Izvor: BH.Cobiss.net

Najčešće koristimo osnovno pretraživanje

Osnovno pretraživanje najčešće koristimo, prije svega kada u potpunosti ne poznajemo podatke (npr. naslov, autor itd).  Prilikom pretraživanja informacija, pravilan izbor pojmova za pretraživanje je od ključnog značaja. Ako pojmove za pretraživanje ne poznajemo dovoljno, najprije unosimo generalne pojmove u prozor za pretraživanje (“Niz za pretraživanje”). Ukoliko želimo da pretražimo katalog jedne biblioteke, ukucamo njeno ime u prozorčić ispod (“Biblioteke”), a ukoliko želimo da pretražimo kataloge svih biblioteka-članica u BiH (uzajamni katalog COBIB), onda ostavimo prazno polje. Ukoliko tražimo isključivo jednu vrstu građe (npr. knjiga, ili zvučna knjiga) podesimo vrstu građe, a ako ne, onda ostavimo prazno polje kako bismo pretražili sve vrste građe.

• Ako nas npr. zanima koje zaraze prenose krpelji, a ne poznajemo tačan naziv zaraze, unosimo:
• Primjer: zaraza
  Jedan pojam za pretraživanje najčešće nije dovoljan da bismo našli odgovarajući broj adekvatnih rezultata, zato unosimo:
• Primjer: zaraza krpelj
  Dalje dodavanje pojmova ograničava pretraživanje i često sa spiska rezultata izdvaja i važne rezultate. Zato koristimo specifične (precizne) pojmove za pretraživanje koje smo našli pri pregledu najvažnijih rezultata.
• Primjer: Borelioza meningoencefalitis
  Kod osnovnog pretraživanja dostižemo bolje rezultate ako umjesto prirodnog jezika koristimo ključne riječi.
• Primjer: Zahtjev za pretraživanje zaraza krpelj je bolji od bolesti koje prenose krpelji.

Detaljnije savjete i primjere za sva tri načina pretraživanja (osnovnog, izbornog i komandnog) potražite na COBISS+ stranici.

Rezultati pretraživanja sortirani su po značaju. Najvažniji rezultati nalaze se na vrhu spiska. Ako, prilikom pregledavanja rezultata pretraživanja, kliknemo na izabrani rezultat, prikazat će se zapis sa detaljnim podacima o građi.

Za svaku građu u COBISS-u prikazuju se dva skupa informacija: bibliografski podaci i podaci o fondu. Bibliografski podaci su osnovni podaci o građi: npr. ime autora, naslov knjige odnosno članka, godina i mjesto izdavanja i sl., a detaljni podaci o fondu evidentiraju se u lokalnoj bazi podataka biblioteke/knjižnice, npr. signatura knjige, inventarni broj, status pozajmice, broj primjeraka za pozajmicu, svih primjeraka, naručenih primjeraka.
Podaci o fondu su nam iznimno korisni kada planiramo rezervaciju i posjetu/preuzimanje knjige u određenoj biblioteci. (Drugim riječima, odmah saznamo o da li ima ijedan primjerak tražene knjige slobodan za iznošenje van biblioteke, te dobijemo i informaciju o lokaciji knjige u biblioteci (signatura knjige), što treba da istaknemo na (online) narudžbenici knjige.)

Također, moguća je i međubibliotečka pozajmica među članicama mreže COBISS+. Naime, ukoliko ste traženu literaturu pronašli samo u biblioteci iz drugog grada, moguće je kontaktirati matičnu biblioteku u svom gradu i provjeriti mogućnost međubibliotečke pozajmice, tj. da knjiga doputuje u vašu biblioteku (uz dodatnu naknadu), umjesto da vi morate otpututovati u drugi grad da preuzmete i vratite posuđenu knjigu.

ISTAKNUTO: korisni savjeti za efikasnije, usmjerenije i brže pretraživanje

Znak za skraćivanje *
Pojedine pojmove za pretraživanje ili fraze skraćujemo znakom * (zamjenjuje proizvoljan broj znakova) ili % (zamjenjuje tačno jedan znak). Naprimjer, ako kao ključnu riječ ukucamo „relativ*“,  rezultat pretraživanja bit će zapisi sa uključenim riječima koje počinju s relativ (tj. obuhvaćeni su svi oblici padeža određene riječi i srodne riječi, npr. relativno, relativni, relativne, relativnost, relativizacija itd.).

Ili, ako kao naslov ukucamo “*narodne priče”, rezultat pretraživanja bit će zapisi za građu čiji se naslovi završavaju s narodne priče.

Također, ako u polje „autor“ ukucamo “čehov, anton pavlovič*”, u rezultatima pretraživanja bit će zapisi u kojima se u polju za autorstvo nalaze oblici imena Čehov, Anton Pavlovič i Čehov, Anton Pavlovič, 1860-1904. Budući da je kod nekih imena u polju za autorstvo, odnosno polju za ime kao predmetnu oznaku, dodata i godina rođenja ili smrti, ili obje godine, preporučuje se da frazu uvijek zaključimo znakom za skraćivanje *.

Logički Booleovi operatori – I, ILI, I NE

Pojmove za pretraživanje možemo međusobno kombinovati logičkim operatorima I, ILI, I NE.

Pri upotrebi operatora „I“ (AND), rezultat pretraživanja su zapisi koji sadrže sve pojmove za pretraživanje, povezane operatorom I (ako ga sami ne promijenimo, automatski se izvodi, jer je podrazumijevani operator.)

Pri upotrebi operatora „ILI“ (OR), rezultat pretraživanja su zapisi koji sadrže barem jedan od navedenih pojmova za pretraživanje)

Konačno, pri upotrebi operatora „I NE“ (AND NOT), rezultat pretraživanja su zapisi koji sadrže prvi pojam za pretraživanje, a ne sadrže pojam koji slijedi nakon operatora.

Pri upotrebi logičkih operatora moramo paziti na redoslijed izvođenja. Kod izbornog pretraživanja izvode se operacije po poljima za pretraživanje odozgo nadolje. Budući da je logički operator ILI naročito osjetljiv, najbolje je da ga upotrijebimo na početku zahtjeva za pretraživanje.

Uloga bibliotekara/bibliotekarki u visokoškolskim i univerzitetskim biliotekama

„U današnje vrijeme kada smo očito zatrpani velikim brojem informacija, bibliotekar/ka u visokoškolskim i univerzitetskim biliotekama ima zadatak pomoći korisniku da odabere relevantnu, za njega pravu te pravovremenu informaciju. Znanje kako pristupiti informaciji postaje jednako važno kao i same informacije pa je stvorena i jedna sasvim nova uloga bibliotekara. Nove vještine, kao što su pronalaženje, pristup, prosuđivanje, vrednovanje i svrsishodno korištenje informacija danas, u svijetu informacijskih tehnologija imaju naglašeniju ulogu.

Današnji bibliotekar/ka je posrednik između krajnjeg korisnika i informacija, pomagač i saveznik istraživaču/ici i studentu/ici, ali danas više nego ikada prije treba da:

– bude otvoren za saradnju, aktivan sudionik u nastavno-naučnom procesu;

– poznaje strukturu informacijskih resursa u području znanja svojih glavnih korisnika

– poznaje i zna dobro koristiti osnovna informacijska pomagala, uključujući on-line kataloge, sisteme za pretraživanje, baze podataka, izvore na mreži, knjige, časopise i druge publikacije na različitim medijima

– poznaje oblike ponašanja i načine traženja informacija svojih korisnika

– poznaje opća načela komuniciranja, uključujući interakciju s korisnicima, osobno ili drugim komunikacijskim kanalima

– poznaje utjecaj informacijske tehnologije na strukturu informacija

– poznaje norme informacijske pismenosti.“ pojašnjava na kraju naša ljubazna sagovornica, Jasminka Trešnjo, diplomirana bibliotekarka Univerzitetske biblioteke Univerziteta „Džemal Bijedić“ u Mostaru.